Površinska napetost fluida makroskopska je pojava koja se opaža na granici dviju faza, najčešće, tekućine i tvari u plinovitom stanju, a posljedica je djelovanja međumolekularnih kohezijskih sila u tekućinama. U unutarnjim slojevima tekućine molekule tvari su sa svih strana okružene susjednim molekulama i međumolekularne sile su u ravnoteži, a njihova rezultanta je jednaka nuli. No, molekule u površinskom sloju tekućine nemaju sloj molekula iznad sebe pa rezultanta međumolekularnih sila nije jednaka nuli, no kako bi se uspostavila ravnoteža međumolekularnih sila, tekućina nastoji smanjiti slobodnu površinu te dolazi do pojave površinske napetosti tekućine. Koeficijent površinske napetosti eksperimentalno se određuje promatranjem pojave kapilarne elevacije koja nastaje kad se uska staklena cijev (kapilara) okomito uroni u posudu s tekućinom.

Voditelji:

ZZP - D. Bošnjaković, D. Jukić, A. Kvaček Blažević, Ž. Mioković